Navigacija novim horizontima – Globalni izvještaj predviđanja o planetarnom zdravlju i ljudskom blagostanju identificira osam kritičnih globalnih promjena koje ubrzavaju trostruku planetarnu krizu klimatskih promjena, gubitka prirode i biodiverziteta, zagađenja i otpada.
Promene uključuju degradaciju prirodnog sveta od strane čovečanstva, brz razvoj tehnologija kao što je veštačka inteligencija, nadmetanje za prirodne resurse, širenje nejednakosti i pad poverenja u institucije. Ove promjene stvaraju polikrizu u kojoj se globalne krize pojačavaju, ubrzavaju i sinkroniziraju – s ogromnim implikacijama na ljudsko i planetarno blagostanje.
Osamnaest pratećih signala promjene – koje su identificirale stotine globalnih stručnjaka kroz regionalne konsultacije i konsultacije dionika koje su uključivale mlade – nude dublji uvid u potencijalne poremećaje, pozitivne i negativne, na koje se svijet mora pripremiti.
Navigacija novim horizontima – Globalni izvještaj predviđanja o planetarnom zdravlju i ljudskom blagostanju
Program Ujedinjenih nacija za okoliš (2024). Navigacija novim horizontima: Globalni izvještaj predviđanja o planetarnom zdravlju i ljudskom blagostanju. Najrobi. https://wedocs.unep.org/20.500.11822/45890
Preuzmi izvještaj„Kako se učinci višestrukih kriza intenziviraju, sada je vrijeme da preduzmemo krivulju i zaštitimo se od novih izazova“, rekla je izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen. “Brza stopa promjena, neizvjesnost i tehnološki razvoj koji vidimo, u pozadini geopolitičkih turbulencija, znači da se svaka zemlja može lakše i češće izbaciti sa kursa.
„Praćenjem signala promjena i korištenjem pristupa predviđanja koji je opisan u ovom izvještaju – uključujući gledanje izvan tradicionalnog ekološkog prostora – svijet može izbjeći ponavljanje grešaka iz prošlosti i fokusirati se na rješenja koja mogu izdržati buduće poremećaje.”
Ključne promjene i signali promjena navedeni u izvještaju uključuju:
Očekuje se da će se potražnja za kritičnim elementima retkih zemalja, mineralima i metalima za prelazak na nultu vrijednost povećati četiri puta do 2040., sve veći broj zahtjeva za dubokomorskim rudarenjem, pa čak i svemirskim rudarenjem. Ovo predstavlja potencijalnu prijetnju prirodi i biodiverzitetu, moglo bi povećati zagađenje i otpad i izazvati nove sukobe.
Kako se permafrost otapa na planeti koja se zagrijava, drevni organizmi koji mogu biti patogeni bi se mogli osloboditi, što bi rezultiralo velikim utjecajima na okoliš, životinje i ljude. Ovaj fenomen je već doveo do izbijanja antraksa u Sibiru.
Dok AI i digitalna transformacija mogu donijeti prednosti, postoje implikacije na životnu sredinu – kao što je povećana potražnja za kritičnim mineralima i elementima retkih zemalja i vodnim resursima kako bi se zadovoljili zahtevi data centra. Upotreba veštačke inteligencije u sistemima oružja i vojnim aplikacijama, kao i razvoj sintetičke biologije, zahtevaju pažljivo razmatranje kroz sočivo životne sredine.
Oružani sukobi i nasilje rastu i razvijaju se. Ovi sukobi rezultiraju degradacijom ekosistema i zagađenjem, što dovodi do posljedica za ranjive populacije.
Prisilno raseljavanje povećava uticaj na ljudsko zdravlje i životnu sredinu. Jedan od svakih 69 ljudi je sada prisilno raseljen – skoro duplo više nego prije jedne decenije. Sukobi i klimatske promjene su ključni pokretači.
Međutim, izvještaj otkriva da korištenje alata predviđanja može pomoći svijetu da predvidi i pripremi se za sljedeće izazove i buduće poremećaje.
Peter Gluckman, predsjednik ISC-a, rekao je: „Predviđanje pruža koristan skup alata za izlazak iz kratkoročnog pristupa kako bi se pomoglo u identifikaciji budućih prilika i rizika, pod uslovom da se to radi na istinski pluralistički način, prevazilazeći uske institucionalne mandate, sektore i druge vještačke podjele koje ograničavaju naše definiranje problema i rješenja.“
U izvještaju se preporučuje usvajanje novog društvenog ugovora koji uključuje različite interesne grupe, uključujući autohtono stanovništvo; dati mladima jači glas; i preispitivanje mjera napretka kako bi se prevazišlo BDP.
Vlade i društva također mogu uvesti kratkoročne ciljeve i indikatore koji im omogućavaju da budu agilniji u upravljanju. Uvođenje alata i akcija za rekonfiguraciju finansijskih sistema i preusmjeravanje tokova kapitala – pozitivan signal promjene u izvještaju – moglo bi pomoći u smanjenju nejednakosti, iskorijenjivanju ekstremnog siromaštva i rješavanju ekoloških kriza.
Podrška agilnom i prilagodljivom upravljanju zahtijevala bi bolje praćenje i procjenu intervencija. Ovo uključuje integraciju i poboljšanje praćenja promjena u okolišu, te omogućavanje pristupačnosti podataka i znanja.
Baš kao što uticaji višestrukih kriza povećavaju štetu po životnu sredinu i zdravlje ljudi, rešenja su na vidiku i u toku su akcije koje bi se bavile globalnim pomacima i signalima promena identifikovanim u izveštaju. Predviđanje može pomoći da se ove akcije ubrzaju i izazovu još mnogo toga.
O programu UN-a za okoliš (UNEP)
UNEP je vodeći globalni glas o životnoj sredini. Pruža vođstvo i podstiče partnerstvo u brizi za životnu sredinu inspirišući, informišući i omogućavajući nacijama i narodima da poboljšaju svoj kvalitet života bez ugrožavanja kvaliteta života budućih generacija.
O Međunarodnom naučnom vijeću (ISC)
Međunarodni naučni savet (ISC) radi na globalnom nivou kako bi katalizovao promene sazivanjem naučne ekspertize, saveta i uticaja na pitanja od velike važnosti i za nauku i za društvo. ISC je međunarodna nevladina organizacija s jedinstvenim globalnim članstvom koja okuplja 250 međunarodnih naučnih saveza i udruženja, nacionalne i regionalne naučne organizacije uključujući akademije i istraživačka vijeća, međunarodne federacije i društva, te mlade akademije i udruženja.
Jedinica za vijesti i medije, Program UN za životnu sredinu