Izjava Naučnog savjetodavnog odbora UNSG-a o povjerenju u nauku

Naučni savjetodavni odbor generalnog sekretara Ujedinjenih naroda sastao se uoči Samita budućnosti kako bi razgovarao o povjerenju u nauku.

Sastanku je prisustvovao i izvršni direktor ISC Salvatore Aricò, a održan je u New Yorku, SAD, kako bi se formulisala zvanična izjava o povjerenju u nauku.

SAB je raspravljao o tome da su nauka i tehnologija dva najistaknutija dostignuća čovječanstva, koja oblikuju svijet na duboke načine – od smanjenja globalnog siromaštva do produžavanja životnog vijeka ljudi, poboljšanja kvaliteta života i produbljivanja našeg razumijevanja univerzuma. Potvrđuje da uz neke od najvećih izazova s ​​kojima se čovječanstvo suočava, naučni napredak može biti ključ za izgradnju zdravijih, pravednijih i sigurnijih društava. Međutim, SAB takođe priznaje da je za potpunu realizaciju ovog potencijala ključno da građani budu angažovani i informisani o najnovijim istraživanjima i razvoju u nauci i tehnologiji.

Jedna od glavnih prepreka u ovom nastojanju je rastuće nepovjerenje u nauku i njene institucije, pogoršano percepcijom da naučnici možda nisu u kontaktu s javnošću ili vođeni političkim motivima.

Jedno od rješenja bilo je za Ujedinjene nacije, kroz njihovu Međunarodnu dekadu Nauke za održivi razvoj (2024-2033) da se pozabave ovim pitanjem negovanjem poverenja u nauku na globalnom nivou. SAB je sugerirao da bi UN, radeći s raznolikom mrežom multidisciplinarnih stručnjaka, mogao igrati ključnu ulogu promoviranjem naučnog obrazovanja, poticanjem dijaloga između naučnika, kreatora politike i javnosti, te unapređivanjem otvorenog pristupa informacijama, pomažući da se povrati povjerenje javnosti u nauka. Osiguravajući da se koristi od naučnog napretka ravnopravno dijele i kroz ubrzanje podrške za postizanje ciljeva održivog razvoja, posebno u rješavanju nejednakosti između globalnog sjevera i juga, UN mogu pomoći u izgradnji inkluzivnije i održivije budućnosti, u kojoj nauka služi kao ujedinjujuća snaga za napredak i dobrobit svih.

Bila mi je čast predstavljati Međunarodni naučni savjet na skupu Naučno-savjetodavnog odbora generalnog sekretara UN-a, gdje sam imao priliku podijeliti ideje i rješenja sa kolegama članovima odbora, glavnim naučnicima organizacija UN-a, partnerskim mrežama znanja i kolegama . Dok se pripremamo za Samit budućnosti i ulazimo u Dekadu nauka za održivi razvoj, povjerenje u nauku ostaje ključna dodirna tačka za istraživače, izdavače, kreatore politike i zajednice. Moramo podržavati principe kritičkog mišljenja i naučne metode, osigurati transparentnost i pristup znanju, boriti se protiv pogrešnih i dezinformacija u vrijeme značajnog poremećaja internetskih informacija i omogućiti otvorene dijaloge na svim nivoima kreiranja politike kako bismo osigurali pravičan i održiv budućnost za sve.

Salvatore Aricò, izvršni direktor Međunarodnog naučnog vijeća

Salvatore Aricò

Salvatore Aricò

CEO

Međunarodni naučni savjet

Salvatore Aricò

SAB i njegove proširene organizacije, uključujući ISC, sastali su se u New Yorku kako bi razgovarali o povjerenju u nauku.

izjava

Izjava Naučnog savjetodavnog odbora o povjerenju u nauku
Septembar 17, 2024

Nauka i tehnologija su među najvećim dostignućima čovječanstva: pomažu u smanjenju siromaštva širom svijeta, produžavaju ljudski životni vijek, poboljšavaju kvalitet našeg života i razumiju naše mjesto u kosmosu. Naučni napredak može nam pomoći da riješimo neke od najvećih izazova čovječanstva. Da bi ispunili ovo obećanje i izgradili zdrava, pravednija i bezbednija društva, građani moraju biti angažovani i informisani o istraživanju i novim razvojima nauke i tehnologije.

Centralni izazov u takvoj komunikaciji je rastuće nepovjerenje u nauku, njene praktičare i institucije. Posljednjih godina, to nepovjerenje je podstaknuto raširenom percepcijom da naučnici i njihove institucije unutar „elitnog establišmenta“ mogu biti van kontakta i ponekad korišteni u političke svrhe, a ne za javno dobro. Ovaj nedostatak povjerenja javnosti dodatno je produbljen širenjem dezinformacija, dezinformacija i erozijom razmišljanja zasnovanog na dokazima. U nekim oblastima, nepovjerenje postoji čak i među samim naučnicima, koji mogu raditi za konkurentske kompanije, što izaziva zabrinutost da istraživanje može biti pristrasno zbog sukoba interesa ili finansijskih pritisaka.

Vjerujemo da Ujedinjeni narodi, u okviru Međunarodne decenije nauka za održivi razvoj (2024.-2033.) i radeći sa različitim i multidisciplinarnim naučnim stručnjacima iz cijelog svijeta, mogu igrati ulogu u vraćanju povjerenja na nekoliko načina: pružajući vodstvu UN-a procjene i horizont skeniranja razvoja nauke i tehnologije; pomoć u uspostavljanju slojevite mreže provjerenih misaonih vođa, uključujući uvažene članove lokalnih zajednica; promoviranje naučnog obrazovanja i važnost razmišljanja zasnovanog na dokazima; olakšavanje dijaloga između naučnika, kreatora politike i javnosti; nudeći otvoren pristup novim informacijama; ohrabrivanje znanstvenika i njihovih institucija da odgovore na društvene potrebe unapređivanjem ciljeva održivog razvoja UN-a; borba protiv dubokih nejednakosti između globalnog sjevera i juga; i njegovanje “naučne kulture” u kojoj svi građani osjećaju da imaju pravo da učestvuju i gdje su prednosti nauke dostupne svima.

Kako bismo ove težnje podržali, ohrabrujemo UN i njihovu mrežu pridruženih institucija da: (1) stvore i podrže lokalne forume za lidere zajednice, preduzeća, laike i naučnike, gdje mogu razumjeti prirodu kritičkog mišljenja u nauci, novim razvoj i učestvovanje u naučnim istraživanjima; (2) podržavaju „javne repozitorije“ naučnih istraživanja koja su lako dostupna, transparentna i razumljiva na jednostavnom jeziku; (3) promovirati programe naučne pismenosti u školama i na radnim mjestima, naglašavajući kritičko mišljenje, naučne metode i važnost donošenja odluka zasnovanih na dokazima; (4) podržavaju, promoviraju i odgovaraju na godišnje ankete koje procjenjuju povjerenje javnosti u nauku i identifikuju mehanizme za borbu protiv dezinformacija i dezinformacija, posebno na društvenim medijima; (5) uspostaviti međunarodne naučne panele o AI i drugim potencijalno disruptivnim tehnologijama za redovne, pouzdane i nepristrasne naučne procjene koje informiraju politike i upravljanje; i (6) podržavaju i olakšavaju komunikaciju i kontakte između naučnika širom svijeta.

Naš odbor je posvećen podizanju uloge nauke i tehnologije unutar i izvan UN-a, pomažući u izgradnji većeg povjerenja, podržavanju ljudskog prava na korist od sigurnog, pravičnog razvoja nauke i iskorištavanju njenog ogromnog potencijala da odgovori na najhitnije izazove suočeni sa nama danas i sutra.

O SAB-u

U kolovozu 2023., generalni sekretar António Guterres imenovao je Naučni savjetodavni odbor (SAB) za pružanje neovisnih, rigoroznih i djelotvornih savjeta o kritičnim pitanjima na raskrsnici nauke, tehnologije i društva, ispunjavajući obavezu iz “Naša zajednička agenda” izvještaj. Primarna uloga SAB-a je da savjetuje generalnog sekretara i više lidere UN-a o najnovijim naučnim dostignućima, predviđa nove izazove i nudi preporuke o upravljanju rizicima i iskorištavanju mogućnosti.

Odbor se sastoji od sedam istaknutih naučnika specijalizovanih za veštačku inteligenciju, nauke o životnoj sredini i biologiju. Podržavaju ga glavni naučnici UN-a, izaslanik UN za tehnologiju, rektor UN univerziteta i mreža od 11 naučnih organizacija. od kojih je jedan ISC, koji proširuju svoj geografski i tematski doseg. Podsticanje većeg poverenja u nauku, SAB ima za cilj da poveća oslanjanje Ujedinjenih nacija na naučne dokaze u donošenju odluka i da podigne ulogu nauke na multilateralnim platformama.

sliku Bernd Dittrich na Unsplash-u